Naslovna stranica

Dobro došli na stranicu imena Na klapski način koja tematizira – dakako – klapsku glazbu i sve u vezi nje. Stranica je podijeljena na nekoliko segmenata i govori o klapskoj teoriji, povijesti i sadašnjosti, klapskoj glazbi i zapisima.

Što je klapa?

Klapa, naziv preuzet iz talijanskog jezika, odnosi se na grupu ili okupljanje pjevača u Dalmaciji, a taj fenomen se pojavljuje sredinom 19. stoljeća. Riječ je o višeglasnom homofonskom pjevanju tipičnom za dalmatinsku obalu i otoke. U grupi pjeva do 12 glasova, uvijek parni broj. Tradicionalni tip klapskog pjevanja UNESCO je 2012. godine uvrstio u popis kulturne baštine čovječanstva.

Vrste i struktura klapa

U početku je postojala samo tradicionalna klapa u kojoj su pjevali amateri, osobe koje su se tome naučile iz jednoga naraštaja u drugi. S vremenom su se razvila još dva oblika, a to je festivalska i suvremena. Najvažniji festival klapa je Festival dalmatinskih klapa Omiš, a jedan od osnivača Ljubo Stipišić Delmata djelovao je desetljećima na valorizaciji klapa.

Klapska glazba

Tema klapa je ljubav, svakodnevni život, nostalgija za poviješću, mediteranski motivi, nacionalni ili regionalni ponos, duhovnost. Riječ klapa koristi se i za vrstu glazbe, a i za glazbenu skupinu koja je izvodi. Klapska glazba se pjeva zborno, uglavnom bez instrumentalne pratnje.

Prošlost i sadašnjost klapskog pjevanja

Klape se pojavljuju prije dvjestotinjak godina, kada je dalmatinska regija politički pripadala Austro- Ugarskom Carstvu, a kulturno dominirao talijanski utjecaj. Muškarci bi se u gradovima i mjestima u Dalmaciji okupljali na trgovima, pjevali bi i razgovarali. Glazba je bila harmonična i melodična. I danas postoje neformalna klapska okupljanja, a pored njih postoje i profesionalne klape.